O nama

Udruženje građana Komšije sa Dorćola je nastalo kao odgovor na netransparentne i nelegalne građevinske radove koji su se odvijali krajem 2019.godine na delu donjeg Dorćola.

o-nama

Radovi na ulicama Dorćola su počeli kopanjem velikih rupa na trotoarima, zauzimanjem već malobrojnih parking mesta i sečenjem drveća što je sve stanovnike uznemirilo iz više razloga.

Na naša pitanja upućena gradu 2019.godine, dobili smo odgovor da je u pitanju izmeštanje trolejbuske mreže iz centra grada. Prvenstveno nam je bilo nejasno koje linije trolejbuskog prevoza se menjaju, u kom vremenskom periodu i sa kojim ciljem. Sa postojećim preopterećenim saobraćajem i već zadovoljavajućim linijama javnog prevoza, postavilo se logično pitanje, zašto sve to rade duž ulica na Dorćolu. Odgovor koji smo dobili je da je u pitanju privremeno rešenje i da se navodno radi tehnička linija za izvlačenje trolejbuskih vozila iz postojećeg depoa na Dorćolu, a urbanističkim planovima predviđeno nešto sasvim drugačije, pre svega izgradnja novog, velikog terminusa u Dunavskoj ulici.

Grad je nastavio i u narednim godinama da menja postojeće linije javnog prevoza. Skraćeno je više trolejbuskih linija do Slavije, što svakako nije u interesu putnicima sa Vračara i drugih krajeva grada koji nameravaju da se prevezu do Studentskog trga. Tokom 2019.godine su se korisnici trolejbuskog prevoza sa Zvezdare pobunili nezadovoljni ukidanjem linije 28. Ukinuta im je trolejbuska linija koja je prevozila veliki broj putnika kroz centralne gradske ulice do Studentskog trga. Namera tadašnjeg rukovodstva grada je bila neverovatna, sve je to rađeno da bi se omogućila izgradnja pešačke zone od Kalemegdana do Slavije što je podrazumevalo ogromne promene u centru grada i u javnom prevozu. Jedan od prioriteta je bilo izmeštanje trolejbuske mreže i okretnice na Studentskom trgu. Da li je grad vodio računa o potrebama korisnika tog vida javnog prevoza? Da li je urađena studija korišćenja postojećih linija? Koje bi posledice nosila povećanje pešačke zone tolikih razmera u centru grada na ljude koji tu žive? I kome bi na kraju nove trase trolejbusa služile? Nakon velikih protesta, utvrđeno je da takav projekat izmeštanja saobraćaja iz centra grada bez funkcionalnog metroa nije moguće sprovesti, pa se odustalo i trola 28 je vraćena na Studentski trg. Takođe, vrlo je postalo indikativno i loš manir nadležnih da u tom postupku pokazuju elementarno nepoznavanje propisa, zanemaruju postojeće urabnističke planove i krše osnovna ljudska prava. Nastavljeno je uništavanje kulturnog dobra, kopanjem starih i uskih ulica sa neminovnim povećanjem buke, i to je sve za posledicu imalo ogromne gužve u saobraćaju. Možda i najveći apsurd jeste da je na taj projekat potrošeno preko 5 miliona evra iz budžeta grada i izgradnja je nepotrebna nova mreža trolejbusa na donjem delu Dorćola.

Stari grad evidentno nije planiran i građen da podrži izmene tog obima u javnom prevozu. Nije moguće izvoditi velike infrastrukturne promene saobraćajnica bez narušavanja duha Starog grada i trajnog uništenja bogatog kulturnog i istorijskog nasleđa. Stihijsko donošenje odluka može samo da vodi nepovratnoj šteti.

Zbog specifičnog položaja i blizine Dunava, donji deo Dorćola je sa ostatkom grada povezan sa samo tri pravca. Jedan je prema Kalemegdanu, drugi prema Trgu Republike i treći prema Zvezdari. Proteklih godina su dva od tih pravaca bila zatvorena ili sa znatno smanjenom kapacitetom zbog radova na rekonstrukciji Trga Republike i Karađorđeve ulice. Nakon toga je zatvoren i treći pravac, odnosno potez od Džordža Vašingtona i rađena je rekonstrukcija ulice Cara Dušana što je sve kumulativno trajalo nekoliko godina. Nažalost, za posledicu su imali opšti kolaps saobraćaja u ulicama Dorćola i stavljeni smo u poziciju saobraćajnog geta u koji se teško ulazi, a još teže izlazi. Sa spuštanjem trolejbuskog saobraćaja u ulice Venizelosova, Gundulićev venac i Žorža Klemansoa bićemo dovedeni u još teži položaj.

Poseban problem predstavlja negativna tendencija seče i orezivanja krošnji preostalih drvoreda, postavljanje bandera na parking mesta i ugrožavanje konstruktivne stabilnosti postojećih objekata. Neki od tih objekata na planiranoj mreži trolejbusa su sa najvećim stepenom zaštite Zavoda za zaštitu spomenika kulture (kompleks radničkih stanova u ulici Venizelosovoj). Takođe, predviđeni radovi ne predstavljaju sveobuhvatno uređenje saobraćajnica, sa drvoredima, uređenim zelenim površinama, jasno projektovanim parking mestima i propisanim širinama kolovoza. Postojeće ulice se samo dodatno opterećuju nizom novih trola i bandera sa naponskom mrežom i sa dodatnim, nepotrebnim i neefikasnim javnim prevozom koji putnici neće koristiti. U ostalom sve su to razlozi zašto takav vid javnog prevoza nikada nije ni bio planiran na donjem delu Dorćola.

Ako imamo u vidu da je grad doneo odluku 2021.godine da izmesti stari trolejbuski depo u Dunavskoj na opštinu Voždovac, postavlja se pitanje šta će se desiti sa tek postavljenom mrežom u našim ulicama? Pored toga, očigledna je činjenica da izgradnja terminusa Dunavska i dalje nije izvesna, a taj upravo je taj terminus urbanistički projektovan da objedini okretnice javnog prevoza na Trgu Republike, Studentskom trgu i okretnicu kod sportskog centra Milan Gale Muškatirović. Pored toga, Dorćol čeka i izgradnja Linijskog parka, Marine Dorćol, proširenje ulica prvog reda – Dunavske i spajanje sa Cvijićevom, proširenje Francuske ulice i Žorža Klemansoa radi konačne izgradnje stambeno – poslovnog kompleksa zgrada na potezu od Luke Beograd do Kalemegdana. Jasno dolazimo do zaključka da je u toku promena same suštine Starog grada i na nama je odgovornost i obaveza da se uključimo i borimo za zaštitu javnog interesa. Ako mi to ne budemo uradili, niko drugi neće.